Prava i obaveze zaposlenih u slučaju stečaja ili likvidacije firme
Kada preduzeće dođe u fazu prestanka poslovanja, bilo putem stečajnog postupka ili likvidacije, zaposleni se često nađu u pravnoj i egzistencijalnoj neizvjesnosti. Koja su njihova prava, šta se dešava sa radnim odnosom, kako se obračunava otpremnina, i na koji način mogu ostvariti svoja potraživanja – sve su to pitanja na koja zakon daje precizne odgovore. U ovom tekstu objasnićemo ključne razlike između stečaja i likvidacije iz ugla zaposlenih i dati praktične savjete kako da zaštitite svoja prava u skladu sa zakonima Crne Gore.
1. Zašto je važno poznavati prava zaposlenih?
Za zaposlene koji rade u preduzećima koja ulaze u stečaj ili likvidaciju, razumevanje svojih prava može značiti razliku između dobijanja isplate dugova i gubitka potraživanja. Stečaj i likvidacija nisu samo poslovni procesi koji se tiču vlasnika firme, već i ključnih prava radnika koji mogu biti pogođeni ovom situacijom.
🏛️ Pravo na isplatu:
Zaposleni u stečaju i likvidaciji imaju pravo na isplatu svojih neisplaćenih zarada, otpremnina i drugih naknada. Međutim, različiti postupci mogu imati značajne razlike u pogledu toga kako se i kada ova prava ostvaruju.
⚖️ Pravna zaštita:
Zaposleni imaju mogućnost da se zaštite kroz različite pravne mehanizme, bilo putem prijavljivanja svojih potraživanja u stečajnom postupku ili pokretanjem radnih sporova. Razumevanje tih opcija može pomoći u očuvanju njihovih prava u kritičnim trenucima.
🏢 Poslodavci i odgovornost:
S druge strane, poslodavci su obavezni da poštuju zakonske procedure i plate dugovanja prema zaposlenima. Nepoštovanje ovih zakona može dovesti do ozbiljnih posledica za firmu, uključujući odgovornost pred nadležnim organima.
Poznavanje prava zaposlenih tokom stečaja i likvidacije, kao i mogućnosti koje zakon pruža, ključno je za osiguranje pravične naplate i zaštite interesa svih strana.
2. Razlika između stečaja i likvidacije
U pravu privrednih društava Crne Gore, stečaj i likvidacija predstavljaju dva različita pravna postupka koji vode ka istom cilju – prestanak poslovanja firme, ali pod različitim okolnostima i sa različitim posledicama po zaposlene.
Stečaj – kada firma ne može da izmiruje obaveze
Stečajni postupak se pokreće kada je pravno lice postalo nesolventno, tj. nije u mogućnosti da redovno izmiruje svoje novčane obaveze. Pokreće ga sud, najčešće na predlog povjerioca, same firme ili poreske uprave.
U postupku stečaja imovina firme se unovčava, a povjerioci (među kojima su i zaposleni) se namiruju u zakonom propisanom redosledu. Radni odnosi prestaju odlukom stečajnog upravnika, a zaposleni postaju povjerioci iz radnog odnosa.
➡ Zaposleni u stečaju imaju status prioritetnih (povlašćenih) povjerilaca, što znači da se njihova potraživanja (npr. za plate, doprinose, otpremnine) isplaćuju prije ostalih obaveza, ako postoji imovina.
Likvidacija – dobrovoljni prestanak firme
Likvidacija se sprovodi kada osnivači ili organi upravljanja odluče da dobrovoljno ugase firmu, bez da postoji nesposobnost plaćanja. Ovaj postupak je u pravilu mirniji i jednostavniji.
U toku likvidacije, firma izmiruje obaveze prema povjeriocima i zatim se briše iz registra. Ako postoje zaposleni, poslodavac im mora uručiti redovan otkaz uz poštovanje zakonskog otkaznog roka i prava na otpremninu ako su ispunjeni uslovi.
➡ Za razliku od stečaja, u likvidaciji firma funkcioniše dok se ne okončaju svi poslovi, uključujući i obaveze prema zaposlenima.
Ključna razlika:
Stečaj podrazumeva nesolventnost i intervenciju suda
Likvidacija se sprovodi dobrovoljno, bez potrebe za sudskim postupkom (osim u nekim slučajevima)
3. Kada i kako prestaje radni odnos u stečaju ili likvidaciji
U postupcima stečaja i likvidacije, prestanak radnog odnosa zaposlenih nije automatski – on nastupa u skladu sa pravilima Zakona o radu i posebnim pravilima Zakona o stečaju Crne Gore.
✅ U slučaju stečaja:
Kada sud donese rješenje o otvaranju stečajnog postupka, svi pravni poslovi firme preuzimaju se pod nadzorom stečajnog upravnika. Ovaj organ ima ovlašćenje da:
donese odluku o raskidu ugovora o radu,
obavijesti zaposlene o datumu prestanka radnog odnosa,
ispoštuje propisane rokove i obaveze iz Zakona o radu.
Stečajni upravnik mora da:
obavijesti zaposlene o prestanku radnog odnosa najkasnije 5 dana prije njegovog nastupanja (osim ako je drugačije propisano),
omogući ostvarenje prava na otkazni rok i otpremninu, ako za to postoje zakonski uslovi,
dostavi potvrde o zaposlenju i zaradi, kao i prijavu potraživanja u stečajnu masu u ime zaposlenih, ako je to moguće.
➡ Iako prestaju da rade, zaposleni postaju povjerioci sa pravom na naplatu svojih potraživanja.
✅ U slučaju likvidacije:
Kod likvidacije, firma formalno nije nesolventna – dakle, još uvijek ima obavezu da uredno reguliše odnose prema zaposlenima.
Poslodavac (ili likvidacioni upravnik) je dužan da:
uručuje redovan otkaz ugovora o radu,
ispoštuje otkazni rok (obično 30 dana, osim ako kolektivnim ugovorom nije drugačije određeno),
obračuna i isplati otpremninu, ako zaposleni ima pravo na nju (npr. više od 2 godine staža),
isplati zaostale zarade, doprinose i druga primanja.
➡ Ključna razlika je u tome što u likvidaciji poslodavac sam vrši raskid radnih odnosa, dok je u stečaju to uloga stečajnog upravnika.
📌 Napomena:
U oba slučaja, poslodavac je obavezan da o raskidu ugovora obavijesti Zavod za zapošljavanje, a zaposleni imaju pravo da se prijave za novčanu naknadu i posredovanje pri zapošljavanju.
🔹 4. Prava zaposlenih u postupku stečaja ili likvidacije
Kada firma u Crnoj Gori ulazi u postupak stečaja ili likvidacije, zaposleni se nalaze u posebno osetljivom položaju. Ipak, zakoni im pružaju određeni nivo zaštite i prava koja treba dosledno poštovati.
✅ Prava zaposlenih u stečaju
Zaposleni čiji radni odnos prestane zbog otvaranja stečaja imaju pravo da:
prijave potraživanja iz radnog odnosa (neisplaćene zarade, doprinosi, neisplaćene otpremnine),
budu prioritetno namireni iz stečajne mase kao povlašćeni povjerioci – ispred većine drugih povjerilaca,
dobiju potvrdu o prestanku radnog odnosa, potrebnu za ostvarivanje prava kod Zavoda za zapošljavanje i socijalnog osiguranja,
u određenim slučajevima, ostvare pravo na naknadu za nezaposlene preko Zavoda.
Ukoliko se tokom stečaja firma nastavi sa radom (reorganizacija), zaposleni mogu biti privremeno zadržani, ali uz nove ugovore i uslove.
✅ Prava zaposlenih u likvidaciji
Zaposleni u firmi koja ide u likvidaciju imaju ista prava kao i kod redovnog otkaza:
pravo na otkazni rok (najčešće 30 dana),
pravo na otpremninu ako su ispunjeni uslovi (npr. minimalno 2 godine staža kod poslodavca),
pravo na obračun i isplatu svih zaostalih primanja, uključujući plate, prekovremeni rad, regres itd.,
pravo na prijavu kod Zavoda za zapošljavanje radi ostvarivanja pomoći.
Ukoliko firma u likvidaciji ne ispoštuje svoje obaveze prema zaposlenima, oni mogu podneti tužbu nadležnom sudu ili prijavu inspekciji rada.
📌 Praktičan savet:
Bez obzira na to da li se radi o stečaju ili likvidaciji, preporučuje se da zaposleni:
sačuvaju svu dokumentaciju o zaposlenju i primanjima,
kontaktiraju stečajnog ili likvidacionog upravnika,
prijave svoja potraživanja u zakonskom roku,
i po potrebi – potraže pravnu pomoć.
🔹 5. Ko isplaćuje zarade i otpremnine nakon prestanka radnog odnosa?
Prestanak radnog odnosa zbog stečaja ili likvidacije firme ne oslobađa poslodavca obaveze da isplati zarade, doprinose i otpremnine. Međutim, način isplate i redosled naplate razlikuju se u zavisnosti od vrste postupka.
✅ U stečaju: obaveze prelaze na stečajnog upravnika
Nakon otvaranja stečajnog postupka, imovina firme prelazi u tzv. stečajnu masu, kojom upravlja stečajni upravnik. On je zadužen za:
evidentiranje svih potraživanja zaposlenih,
raspodjelu sredstava prema zakonskom redu prioriteta,
podnošenje završnog izvještaja sudu.
Zaposleni imaju prioritetni status – svrstani su među povlašćene povjerioce. To znači da njihova potraživanja (npr. neisplaćene zarade i otpremnine) imaju prednost prilikom isplate iz stečajne mase.
➡ Ako u stečajnoj masi nema dovoljno sredstava, zaposleni ne dobijaju puna potraživanja – mogu se naplatiti samo djelimično ili nimalo, u zavisnosti od visine raspoložive imovine.
✅ U likvidaciji: odgovornost je na firmi i/ili likvidacionom upravniku
Kod likvidacije, firma još uvijek raspolaže svojom imovinom i može namiriti obaveze prema zaposlenima prije nego što se izbriše iz registra.
Obaveze prema zaposlenima uključuju:
isplatu zaostalih plata i naknada,
obračun i isplatu otpremnine ako su zaposleni stekli pravo,
uplatu svih doprinosa za socijalno i penzijsko osiguranje.
Ukoliko firma ne isplati potraživanja do trenutka brisanja iz registra, zaposleni mogu tražiti sudsku zaštitu, a odgovornost može pasti i na vlasnike ili direktore, u slučajevima namjernog izbjegavanja obaveza.
📌 Posebna napomena:
U Crnoj Gori ne postoji državni garantni fond koji bi isplaćivao potraživanja zaposlenih u slučaju da stečajna masa nije dovoljna. Zbog toga je pravovremena prijava potraživanja ključna za zaštitu prava zaposlenih.
🔹 6. Kako se prijavljuju potraživanja zaposlenih u stečajnom postupku?
Zaposleni čija potraživanja nisu izmirena do trenutka otvaranja stečaja imaju pravo da ih prijave u okviru stečajnog postupka. Pravilna i blagovremena prijava ključna je za ostvarivanje prava na isplatu iz stečajne mase.
✅ Koraci za prijavu potraživanja:
Pribavljanje obavještenja o stečaju
Nakon što Privredni sud donese rješenje o otvaranju stečaja, u oglasu se navodi:
datum otvaranja stečaja,
rok za prijavu potraživanja (najčešće 30 dana),
podaci o stečajnom upravniku.
Sastavljanje prijave potraživanja
Zaposleni podnosi pismenu prijavu potraživanja, koja treba da sadrži:
lične podatke zaposlenog (ime, adresa, JMBG),
osnov potraživanja (npr. neisplaćene zarade, otpremnina, prekovremeni rad),
iznos potraživanja (po mogućstvu dokumentovan obračunom),
naznaku da je u pitanju povlašćeno potraživanje.
Dostavljanje prijave stečajnom upravniku i sudu
Prijava se dostavlja:
direktno stečajnom upravniku, i
Privrednom sudu koji vodi postupak.
Prijava mora biti dostavljena u roku – kašnjenje može dovesti do gubitka prava na isplatu.
📌 Praktični savjeti:
Priložite kopije ugovora o radu, obračune plata i druge dokaze.
Ako imate više osnova (zarade + otpremnina), jasno ih razdvojite.
Za pomoć u sastavljanju prijave poželjno je konsultovati pravnika ili sindikat.
⚖️ Napomena o prioritetu:
Zaposleni imaju zakonski prioritet u naplati, ali:
potraživanja se isplaćuju samo ako ima dovoljno sredstava u stečajnoj masi,
u slučaju spora, sud odlučuje o priznavanju potraživanja.
🔹 7. Koje su razlike u statusu zaposlenih u stečaju i u likvidaciji?
Iako oba postupka – stečaj i likvidacija – podrazumijevaju prestanak poslovanja firme, status zaposlenih, njihova prava i način isplate potraživanja značajno se razlikuju.
🏦 Stečaj: prekid radnog odnosa po sili zakona
Kada firma uđe u stečajni postupak, rješenjem Privrednog suda se automatski:
prekidaju svi radni odnosi,
započinje upravljanje imovinom od strane stečajnog upravnika,
zaposlenima se priznaje pravo da prijave potraživanja (zarade, otpremnine, neiskorišćeni odmori…).
Zaposleni su ovdje pasivni povjerioci – nemaju pravo odlučivanja, ali imaju prioritet u naplati potraživanja.
⚖️ Likvidacija: mogućnost sporazumnog prestanka radnog odnosa
Kod likvidacije, firma ne mora odmah da prekine sve radne odnose. Zavisno od plana likvidacije:
firma može zadržati dio zaposlenih do završetka procesa,
ugovori se mogu sporazumno raskinuti ili otkazati uz poštovanje rokova i isplatu otpremnine.
Zaposleni u likvidaciji mogu aktivno pregovarati o uslovima prestanka radnog odnosa, a firma je dužna:
da isplati sve zaostale obaveze,
da ispoštuje zakonske rokove za otkaz.
3. Prava zaposlenih u slučaju stečaja
Kada firma ulazi u stečaj, sud imenuje stečajnog upravnika koji odlučuje o daljoj sudbini zaposlenih. Radnici mogu ostati bez posla odmah ili nastaviti da rade do okončanja postupka, u zavisnosti od toga da li firma nastavlja sa ograničenim poslovanjem.
Otpremnine i zaostale zarade – Ako firma nema novca, zaposlenima se isplaćuje deo ili ceo dug iz stečajne mase (novac dobijen prodajom imovine firme). Prijava potraživanja – Zaposleni imaju pravo da podnesu zahtev za isplatu neisplaćenih zarada stečajnom upravniku ili nadležnom sudu. Državni fondovi za zaštitu radnika – U nekim zemljama postoji fond iz kojeg se isplaćuju minimalne zarade radnicima firmi u stečaju.
📊 Uporedna tabela:
| Aspekt | Stečaj | Likvidacija |
|---|---|---|
| Prekid radnog odnosa | Automatski | Zavisi od odluke poslodavca |
| Upravljanje imovinom | Stečajni upravnik | Likvidacioni upravnik ili poslodavac |
| Isplata zarada/otpremnina | Iz stečajne mase | Direktno od firme |
| Uloga zaposlenih | Pasivni povjerioci | Aktivni učesnici u pregovorima |
| Naplata potraživanja | Po redu prioriteta iz mase | Direktna, ako firma ima sredstva |
| Pravna zaštita | Stečajni sud | Opšti sud (radni sporovi) |
🔹 8. Koje su mogućnosti zaposlenih ako ne dobiju isplatu u stečaju ili likvidaciji?
Ukoliko zaposleni ne ostvare pravo na isplatu zarada, otpremnine ili drugih naknada tokom stečaja ili likvidacije, i dalje postoje određeni pravni mehanizmi kojima mogu pokušati da zaštite svoja prava.
⚠️ U stečaju – ograničene mogućnosti, ali postoji red prioriteta
Ako potraživanje nije namireno u okviru stečajnog postupka, to znači da:
u stečajnoj masi nije bilo dovoljno sredstava za isplatu svih obaveza,
potraživanje je možda osporeno ili nije pravilno prijavljeno.
U ovom slučaju zaposleni ne mogu pokretati tužbe protiv firme, jer ona više ne posluje. Međutim, mogu:
🔸 Tužiti odgovorna lica (direktora, osnivače) ako postoji osnov za ličnu odgovornost, npr:
u slučaju zloupotrebe prava,
ako je došlo do namjernog oštećenja zaposlenih,
ako su namjerno prikrili imovinu ili izvršili nezakonite radnje.
🔸 Prijaviti firmu ili odgovorna lica nadležnim organima, kao što su:
Inspekcija rada (ako nisu poštovana radna prava),
Tužilaštvo (u slučaju osnovane sumnje na privredni prestup).
✅ U likvidaciji – veća šansa za pojedinačne tužbe
Ako tokom likvidacije zaposleni ne dobiju iznose koji im pripadaju, mogu:
pokrenuti radni spor pred nadležnim osnovnim sudom,
zahtijevati izvršenje protiv firme, ako su u posjedu pravosnažnog rješenja ili presude.
Važno: Tužba se mora podnijeti dok firma formalno postoji (pre brisanja iz registra).
📌 Napomena:
Ako je firma izbrisana iz CRPS bez izmirenja obaveza prema zaposlenima, tada zaposleni mogu:
podnijeti zahtjev za naknadu štete, ako je odgovorno lice prekršilo zakon,
potražiti zaštitu preko Fonda rada (ako postoji sistemski mehanizam – u Crnoj Gori nije još razvijen kao u nekim EU državama).
🔹 9. Zaključak: Kako zaštititi prava zaposlenih prilikom gašenja firme?
Proces stečaja i likvidacije može biti veoma izazovan za zaposlene, koji često ostaju bez svojih potraživanja ili nisu u mogućnosti da ostvaruju svoja prava. Međutim, sa pravovremenim i pravilnim postupkom, zaposleni mogu zaštititi svoja prava i osigurati isplatu svojih potraživanja.
✅ Saveti za zaposlene:
Prijavite potraživanje na vreme – Učestvujte u stečajnom postupku i prijavite svoja potraživanja prema stečajnom upravniku. Ovo je ključni korak za ostvarivanje prava na isplatu.
Pratite sve rokove – Poštujte rokove za prijavu potraživanja kako ne biste izgubili pravo na naplatu.
Konsultujte se sa pravnikom – Ako je potrebno, konsultujte se sa stručnjakom za radno pravo ili pravnikom specijalizovanim za stečaj i likvidaciju kako biste dobili pravnu zaštitu.
Razmislite o tužbi protiv odgovornih lica – Ako ste oštećeni radnjama koje su dovele do stečaja ili likvidacije, razmislite o mogućnosti tužbe protiv odgovornih lica.
j
Savjeti za poslodavce:
Obavestite zaposlene na vreme – Transparentno komunicirajte sa zaposlenima o procesu likvidacije ili stečaja i njihovim pravima.
Postupite prema zakonima – Budite sigurni da poštujete sve zakonske obaveze prema zaposlenima, uključujući otpremnine, neisplaćene zarade i druge naknade.
Pripremite plan likvidacije – Ako firma ide u likvidaciju, razvijte plan koji uključuje mogućnost isplate obaveza prema zaposlenima pre nego što sredstva nestanu.
Zaključna riječ:
Iako stečaj i likvidacija predstavljaju kraj poslovanja preduzeća, prava zaposlenih i dalje moraju biti prioritet. S obzirom na složenost procedura, važno je da i zaposleni i poslodavci budu dobro informisani i postupaju u skladu sa zakonskim normama. Pravovremena prijava potraživanja i konsultacija sa stručnjacima mogu značajno doprineti ostvarivanju prava zaposlenih, a poslodavci koji poštuju zakone o radu mogu izbeći dodatne pravne komplikacije i zaštititi svoje poslovanje.