Zatvaranje firme u Crnoj Gori može biti kompleksan i izazovan proces, ali uz pravilno razumijevanje pravnih procedura i odgovarajuću pripremu, možete ga sprovesti efikasno i bez nepotrebnih komplikacija. Bilo da je razlog prestanak poslovanja, finansijske teškoće ili strateška odluka, važno je znati kada i kako započeti postupak zatvaranja firme.
Postoje različiti razlozi zbog kojih vlasnici firmi odlučuju da zatvore svoj biznis. Neki od najčešćih uključuju:
Kada se donese odluka o zatvaranju firme, važno je pravilno sprovesti postupak kako biste izbjegli pravne posljedice i nepotrebne troškove. Evo ključnih koraka:
Vrijeme zatvaranja firme može imati veliki uticaj na poslovanje i finansijske posljedice za vlasnike. Idealno je planirati zatvaranje u periodima kada možete:
Ovo su osnovne informacije koje vlasnicima firmi mogu pomoći u donošenju odluke o zatvaranju firme. U narednom odeljku detaljno ćemo razmotriti dobrovoljnu likvidaciju, njen proces i ključne korake za uspješno sprovođenje.
Dobrovoljna likvidacija je jedan od najčešćih načina zatvaranja firme u Crnoj Gori. Ovaj postupak se primenjuje kada vlasnici firme donesu odluku da prekinu poslovanje, podmire sve obaveze i raspodele preostalu imovinu. U ovom odeljku objasnićemo detaljno kako funkcioniše proces dobrovoljne likvidacije, koji su ključni koraci i na šta treba obratiti pažnju kako bi likvidacija bila uspešna i bez pravnih problema.
Dobrovoljna likvidacija je proces u kojem osnivači firme sami odlučuju da prestanu sa poslovanjem i zakonski zatvore kompaniju. Postupak se primenjuje u sledećim situacijama:
Važno je napomenuti da firma ne sme imati dugovanja prema Poreskoj upravi, zaposlenima, dobavljačima ili drugim poveriocima da bi mogla da uđe u dobrovoljnu likvidaciju. Ako firma ima dugove, prvo ih mora izmiriti ili razmotriti druge opcije zatvaranja, poput stečaja.
Proces dobrovoljne likvidacije firme u Crnoj Gori sprovodi se kroz niz zakonski definisanih koraka:
Vlasnici firme moraju doneti zvaničnu odluku o likvidaciji. Ako firma ima više osnivača, odluka se donosi na skupštini članova ili akcionara, uz evidentiranje u zapisniku. Odluka o likvidaciji mora biti potpisana i overena.
Po zakonu, firma mora imenovati likvidatora koji će upravljati procesom zatvaranja firme. Likvidator može biti vlasnik firme, pravni zastupnik ili treće lice sa iskustvom u likvidacionim postupcima. Njegova glavna uloga je:
Likvidacioni postupak zvanično počinje podnošenjem zahteva CRPS-u. Uz zahtev se prilaže:
CRPS objavljuje odluku o likvidaciji u službenim registrima, omogućavajući poveriocima da podnesu eventualne zahteve za naplatu potraživanja.
Likvidator je dužan da obavesti sve poverioce o početku likvidacije i omogući im da podnesu svoje zahteve za naplatu. Takođe, zaposlenima se uručuju otkazi i isplaćuju se sve zaostale zarade i doprinosi.
Sve finansijske obaveze firme moraju biti izmirene pre nego što se likvidacija završi. Ako firma poseduje imovinu (nekretnine, vozila, opremu), likvidator je može prodati i koristiti sredstva za isplatu dugova.
Nakon podmirenja svih obaveza, likvidator podnosi završni izveštaj i zahtev za brisanje firme iz registra. CRPS donosi rešenje o brisanju i firma prestaje da postoji kao pravno lice.
Trajanje postupka zavisi od više faktora, ali u proseku traje od 3 do 12 meseci. Najveći deo vremena odlazi na:
Ukoliko nema dugova i firma nema značajnu imovinu, likvidacija može biti završena u kraćem roku.
Troškovi variraju u zavisnosti od kompleksnosti firme, ali uključuju:
Prosečno, ukupni troškovi se kreću od 300 do 1.000 evra, ali mogu biti i veći ako je postupak komplikovaniji.
Dobrovoljna likvidacija je najbolja opcija za vlasnike koji žele da zatvore firmu bez dugova i pravnih komplikacija. Važno je pratiti sve zakonske procedure i obezbediti da su poverioci i zaposleni isplaćeni.
U sledećem odeljku obrađujemo stečaj firme – kako funkcioniše, kada se primenjuje i koje su njegove posledice.
Stečaj firme je pravni postupak koji se pokreće kada kompanija više nije u mogućnosti da izmiruje svoje finansijske obaveze. U ovom odeljku detaljno ćemo objasniti kada dolazi do stečaja, kako se sprovodi stečajni postupak u Crnoj Gori i koje su njegove posledice po firmu, vlasnike, poverioce i zaposlene.
Stečaj je sudski proces kojim se reguliše prestanak poslovanja firme koja je postala nesolventna. Nesolventnost znači da firma:
Stečajni postupak može biti dobrovoljan (kada vlasnici sami pokrenu stečaj) ili
prisilni (kada ga pokrenu poverioci, Poreska uprava ili druge institucije).
Stečaj firme u Crnoj Gori može pokrenuti:
Stečaj se pokreće podnošenjem predloga nadležnom Privrednom sudu. Uz predlog se prilažu:
Sud imenuje stečajnog upravnika, koji preuzima vođenje firme i odlučuje o njenoj imovini. Njegovi zadaci su:
Poverioci se obaveštavaju o pokretanju stečaja i imaju rok da prijave svoja potraživanja sudu. Rok za prijavu dugova je obično 30 do 60 dana.
Stečajni upravnik procenjuje vrednost imovine firme i organizuje prodaju putem javne licitacije. Prikupljena sredstva se koriste za isplatu dugova poveriocima prema zakonskom redosledu.
Nakon što se imovina firme proda i sredstva raspodele poveriocima, sud donosi odluku o zaključenju stečaja i firma se briše iz registra.
U stečajnom postupku, dugovi se isplaćuju u sledećem redosledu:
Stečaj može trajati od 6 meseci do nekoliko godina, u zavisnosti od:
U nekim slučajevima, firma može izbeći stečaj kroz reorganizaciju. Ovo znači da se sa poveriocima dogovara novi plan otplate dugova, uz nastavak poslovanja. Reorganizacija je moguća ako firma ima realne šanse za oporavak.
Stečaj je ozbiljan pravni postupak koji se pokreće kada firma više ne može da izmiruje dugove. Iako donosi teške posledice, može biti jedini način da se zakonski reguliše prestanak poslovanja.
U sledećem odeljku analiziraćemo brisanje firme iz registra – kako se to radi i koje su zakonske posledice ovog postupka.
Brisanje firme iz registra privrednih subjekata u Crnoj Gori predstavlja konačan pravni akt kojim firma prestaje da postoji. Ovaj postupak može biti rezultat stečaja, likvidacije, dobrovoljnog zatvaranja firme ili drugih pravnih razloga. U ovom odeljku detaljno ćemo objasniti kako se sprovodi postupak brisanja firme iz registra, koji su pravni i finansijski aspekti ovog postupka i kakve posledice nosi za vlasnike, zaposlene i poverioce.
Firma se može izbrisati iz Centralnog registra privrednih subjekata (CRPS) u sledećim situacijama:
Postupak brisanja zavisi od razloga zbog kojeg firma prestaje da postoji.
Likvidacija je postupak u kojem se firma gasi na način koji omogućava isplatu dugova i podmirenje svih obaveza. Ovaj proces sprovodi likvidacioni upravnik, a ključni koraci su:
Ako firma ne može da izmiruje dugove i prolazi kroz stečaj, postupak se završava prodajom imovine i namirenjem poverilaca. Nakon okončanja stečaja, sud donosi odluku o brisanju firme iz registra.
CRPS može doneti odluku o brisanju firme ako:
U ovom slučaju, nadležni organi pokreću postupak brisanja i firma se automatski briše iz registra.
Brisanje firme iz registra ima značajne pravne i finansijske posledice.
U određenim situacijama, firma koja je izbrisana može se ponovo aktivirati. To je moguće ako se dokaže da je brisanje bilo nezakonito ili ako se vlasnici dogovore o nastavku poslovanja pre nego što se firma konačno ugasi. Međutim, ovaj postupak je složen i zahteva sudsku odluku.
Brisanje firme iz registra je konačan pravni akt kojim firma prestaje da postoji. Postupak može biti rezultat stečaja, likvidacije ili odluke nadležnih organa. Nakon brisanja firme, vlasnici više nemaju obaveze prema poslovnim aktivnostima firme, ali mogu biti odgovorni za preostale dugove u određenim slučajevima. Poverioci i zaposleni mogu trpeti finansijske posledice, pa je važno da se postupak zatvaranja firme obavi na zakonom propisan način.
Gašenje firme, bilo kroz likvidaciju, stečaj ili službeno brisanje iz registra, ne znači nužno da vlasnici i zastupnici firme prestaju da imaju bilo kakve obaveze. Naprotiv, pravne posledice brisanja firme mogu se protezati na vlasnike, direktore i druge odgovorne osobe, zavisno od načina na koji je firma poslovala i kako su bile izmirene njene obaveze. U ovom odeljku ćemo detaljno objasniti pravnu odgovornost vlasnika firme nakon njenog gašenja, kao i mogućnosti zaštite od potencijalnih pravnih posledica.
Preduzetnik (samostalni preduzetnik, SZR, STR, PR, itd.)
Društvo sa ograničenom odgovornošću (DOO)
Akcionarsko društvo (AD)
Pored vlasnika firme, određeni pravni subjekti mogu biti odgovorni i nakon gašenja firme, u zavisnosti od njihove uloge u poslovanju:
Ukoliko firma nije izmirila sve svoje obaveze pre nego što je zvanično ugašena, postoji nekoliko mogućnosti kako poverioci mogu potraživati dugove:
Da bi izbegli moguće pravne posledice nakon gašenja firme, vlasnici mogu preduzeti sledeće mere:
✅ Ispravno sprovesti postupak likvidacije – obezbediti da svi poverioci budu obavešteni i da se dugovi izmire pre podnošenja zahteva za brisanje firme iz registra.
✅ Ne mešati ličnu i poslovnu imovinu – vlasnici DOO-a ne bi smeli koristiti poslovne račune za lične transakcije kako bi izbegli „proboj pravne ličnosti“.
✅ Voditi urednu poslovnu dokumentaciju – računovodstveni izveštaji, finansijske transakcije i ugovori treba da budu uredno evidentirani kako bi se izbegli sudski sporovi.
✅ Zatvoriti sve račune i ugovore pre gašenja firme – kako bi se izbegla mogućnost da poverioci kasnije potražuju isplate.
✅ Konsultovati pravne i finansijske stručnjake – da bi se osiguralo da su svi koraci pravilno sprovedeni.
Iako gašenje firme znači kraj njenog postojanja u pravnom smislu, odgovornost vlasnika i uprave ne prestaje automatski. Preduzetnici mogu odgovarati celokupnom svojom imovinom, dok vlasnici DOO-a mogu biti odgovorni u specifičnim slučajevima. Da bi se izbegli pravni problemi, ključno je pravilno sprovesti proces likvidacije i obezbediti da su sve obaveze firme uredno izmirene.
Kada vlasnik firme donese odluku da prestane sa poslovanjem, gašenje firme nije jedina opcija. Umesto brisanja firme iz registra, moguće je razmotriti prodaju firme, što može biti isplativija i brža alternativa. Prodaja firme omogućava vlasniku da unovči svoje poslovanje, izbegne dugotrajan proces likvidacije i potencijalno sačuva vrednost koju je firma izgradila tokom vremena.
U ovom odeljku ćemo objasniti prednosti prodaje firme u odnosu na njeno gašenje, pravni okvir prodaje firme u Crnoj Gori, korake koje je potrebno preduzeti i potencijalne izazove koji mogu nastati u tom procesu.
✅ Finansijska dobit – Umesto da zatvorite firmu i eventualno snosite troškove likvidacije, možete firmu prodati i ostvariti prihod.
✅ Brža procedura – Gašenje firme kroz likvidaciju može trajati mesecima, dok se prodaja firme može završiti u kraćem roku ako postoji zainteresovani kupac.
✅ Prenos poslovanja na drugog vlasnika – Ako firma ima stabilne prihode, zaposlene i klijente, novi vlasnik može nastaviti poslovanje bez prekida.
✅ Izbegavanje likvidacionih obaveza – Ako firma ima dugove, prodajom firme odgovornost prelazi na novog vlasnika, pod uslovom da se kupoprodajni ugovor pravilno sastavi.
Kupci firme mogu biti:
Prodaja udela u društvu sa ograničenom odgovornošću (DOO)
Prodaja celokupne imovine firme
4. Prenos vlasništva i završetak procesa
Nakon overavanja ugovora, novi vlasnik se upisuje u registar i preuzima upravljanje firmom.
⚠ Poverenje kupaca – Novi vlasnik može biti skeptičan u vezi sa dugovima firme, što može otežati prodaju.
⚠ Procena vrednosti firme – Razlika između očekivanja prodavca i kupca može otežati postizanje dogovora.
⚠ Regulatorne prepreke – Ako firma ima licence ili posebne dozvole, kupac će morati da ispuni uslove za njihovo preuzimanje.
Prodaja firme može biti odlična alternativa u odnosu na njeno gašenje, jer omogućava vlasniku da ostvari finansijsku korist i izbegne dugotrajan proces likvidacije. Međutim, neophodno je pravilno pripremiti firmu za prodaju, pronaći odgovarajućeg kupca i osigurati pravno siguran prenos vlasništva.
Odluka o tome da li ćete zatvoriti firmu ili razmotriti neku alternativu zavisi od specifičnih okolnosti vašeg poslovanja, finansijske situacije i budućih planova. Svaka od opcija – likvidacija, stečaj ili prodaja firme – ima svoje prednosti i nedostatke, pa je važno pažljivo proceniti koja je najbolja za vas.
Likvidacija firme je idealno rešenje ako firma nema dugove i želite da formalno završite poslovanje bez komplikacija. Ovaj proces je relativno jednostavan, ali zahteva vreme i administrativne korake.
✅ Firma nema dugove i poslovanje nije aktivno.
✅ Želite uredno zatvoriti firmu bez pravnih posledica.
✅ Nema interesa ili mogućnosti za prodaju firme.
Ako firma nije u mogućnosti da izmiruje svoje obaveze, stečajni postupak može biti jedina opcija. Ovaj postupak omogućava raspodelu imovine poveriocima i formalno zatvaranje firme, ali traje duže i može biti složen.
✅ Firma ima dugove koje ne može da plati.
✅ Nema mogućnosti za restrukturiranje poslovanja.
✅ Potrebno je pravno regulisati zatvaranje firme zbog insolventnosti.
Ako firma ima vrednu imovinu, stabilne prihode ili postoje zainteresovani kupci, prodaja firme može biti isplativija od zatvaranja. Ovim putem možete dobiti finansijsku naknadu i izbeći dugotrajan proces likvidacije.
✅ Firma ima pozitivno poslovanje ili vrednu imovinu.
✅ Postoje zainteresovani kupci.
✅ Želite unovčiti svoje poslovanje umesto da ga ugasite.
Ako niste sigurni koju opciju da izaberete, razmislite o sledećim pitanjima:
❓ Da li firma ima dugove?
❓ Da li postoji interes kupaca za preuzimanje firme?
❓ Koliko brzo želite da završite proces?
❓ Da li želite da ostvarite finansijsku korist umesto zatvaranja firme?
Konsultacija sa pravnim ili finansijskim savetnikom može vam pomoći da donesete najbolju odluku u skladu sa važećim zakonima u Crnoj Gori.
Bez obzira na to koju opciju izaberete, važno je da proces sprovedete u skladu sa zakonom i uz stručnu pomoć. Planiranje unapred i pravilno izvršavanje svih procedura može vam uštedeti vreme, novac i potencijalne pravne probleme.
Kada se firma suoči sa zatvaranjem, ključno je pravilno upravljati finansijskim obavezama kako bi se izbegli pravni problemi i zaštitila preostala imovina. Bez obzira na to da li se odlučite za likvidaciju ili stečaj, podmirenje dugova prema poveriocima, zaposlenima i državi predstavlja jedan od najvažnijih koraka u ovom procesu.
Prvi korak u procesu zatvaranja firme je sveobuhvatna analiza svih dugovanja i obaveza. Preporučuje se da sastavite detaljan izveštaj koji uključuje:
Ova analiza omogućava vam da jasno vidite ukupan finansijski status firme i odredite redosled isplate dugova.
Ako firma nema dovoljno sredstava za isplatu svih obaveza odmah, može se pokušati sa reprogramiranjem dugova. Pregovori sa poveriocima mogu dovesti do povoljnijih uslova, kao što su:
Pregovori sa poveriocima mogu biti ključni za izbegavanje sudskih sporova i dodatnih troškova.
Zaposleni su među prioritetnim poveriocima, te je neophodno pravilno isplatiti sve zaostale zarade i obaveze pre zatvaranja firme. U zavisnosti od finansijske situacije firme, opcije uključuju:
✅ Isplatu svih zaostalih plata i naknada pre pokretanja postupka zatvaranja.
✅ Dogovor sa zaposlenima o odloženoj isplati (ako postoji mogućnost naknadne naplate potraživanja firme).
✅ Podnošenje zahteva za pomoć iz Fonda za isplatu zarada u slučaju stečaja, ako zakon predviđa ovu mogućnost.
Pravovremena komunikacija sa zaposlenima je važna kako bi se izbegli konflikti i potencijalne tužbe.
Pre zatvaranja firme potrebno je regulisati sve poreske obaveze, uključujući:
Nadležna poreska uprava može izdati potvrdu o izmirenim obavezama, što je neophodno za likvidaciju firme. Ako firma ne može da isplati dugove prema državi, može se razmotriti mogućnost reprograma ili stečaja.
Ako firma poseduje imovinu (nekretnine, vozila, opremu, robu na zalihama), potrebno je jasno definisati način njenog raspolaganja:
Ukoliko se firma zatvara putem stečaja, stečajni upravnik upravlja procesom prodaje imovine i raspodele sredstava poveriocima.
Podmirenje dugova i zaštita imovine pre zatvaranja firme zahteva detaljno planiranje i poštovanje zakonskih procedura. Pravilno upravljanje ovim procesom omogućava vlasnicima da izbegnu pravne posledice i zatvore firmu na zakonit način.
Ako imate neizmirene obaveze, preporučuje se da angažujete pravnog ili finansijskog savetnika kako biste pronašli najbolje rešenje za zatvaranje firme uz minimalne gubitke.
Kada firma ulazi u postupak likvidacije ili stečaja, jedna od najvažnijih i najosetljivijih tema je sudbina zaposlenih. Prava radnika, način isplate zaostalih plata i otpremnina, kao i procedure raskida ugovora o radu, zavise od toga da li se firma zatvara kroz dobrovoljnu likvidaciju ili prisilni stečaj.
🔹 Likvidacija – Postupak zatvaranja firme koji iniciraju vlasnici i koji se sprovodi kada firma nema dugove ili ih može izmiriti iz sopstvenih sredstava. Zaposleni se otpuštaju uz isplatu svih dugovanja.
🔹 Stečaj – Postupak koji se pokreće kada firma nije u stanju da izmiruje obaveze. Odluku donosi sud, a stečajni upravnik preuzima upravljanje firmom. Zaposleni mogu dobiti deo zaostalih zarada iz stečajne mase ili državnog fonda, ako zakon to predviđa.
Ukoliko se firma zatvara kroz likvidaciju, postupak prestanka radnog odnosa zaposlenih odvija se na sledeći način:
✅ Obaveštavanje zaposlenih – Radnici moraju biti pisanim putem obavešteni o planiranom zatvaranju firme i otkazu ugovora o radu. Zakonski rok za obaveštenje zavisi od lokalnih propisa i dužine zaposlenja radnika.
✅ Otpuštanje radnika – Svi ugovori o radu se raskidaju. Poslodavac je dužan da ispoštuje zakonski otkazni rok (npr. 30 dana, ako nije drugačije ugovoreno).
✅ Isplata zaostalih zarada i otpremnina – Pre zatvaranja firme, svi dugovi prema zaposlenima moraju biti isplaćeni, uključujući plate, neiskorišćene godišnje odmore i otpremnine ako su predviđene zakonom ili ugovorom.
Ako firma nema dovoljno sredstava da isplati dugovanja, vlasnici ili direktori firme mogu odgovarati za neisplaćene zarade.
Kada firma ulazi u stečaj, sud imenuje stečajnog upravnika koji odlučuje o daljoj sudbini zaposlenih. Radnici mogu ostati bez posla odmah ili nastaviti da rade do okončanja postupka, u zavisnosti od toga da li firma nastavlja sa ograničenim poslovanjem.
🔹 Otpremnine i zaostale zarade – Ako firma nema novca, zaposlenima se isplaćuje deo ili ceo dug iz stečajne mase (novac dobijen prodajom imovine firme).
🔹 Prijava potraživanja – Zaposleni imaju pravo da podnesu zahtev za isplatu neisplaćenih zarada stečajnom upravniku ili nadležnom sudu.
🔹 Državni fondovi za zaštitu radnika – U nekim zemljama postoji fond iz kojeg se isplaćuju minimalne zarade radnicima firmi u stečaju.
U stečajnom postupku, dugovi firme se isplaćuju po prioritetu:
1️⃣ Tročlani troškovi stečaja (sudski troškovi, naknada stečajnom upravniku)
2️⃣ Zaostale plate zaposlenih
3️⃣ Porezi i doprinosi državi
4️⃣ Dugovi prema bankama i poveriocima
To znači da su radnici među prvima koji dobijaju isplate, ali ako stečajna masa nije dovoljna, možda neće dobiti puni iznos svojih potraživanja.
Zatvaranje firme znači da zaposleni moraju da traže novi posao. Evo nekoliko opcija koje su im dostupne:
✔ Prijava na biro za zapošljavanje – Radnici mogu ostvariti pravo na naknadu za nezaposlene.
✔ Pokretanje sopstvenog biznisa – Neki otpušteni radnici koriste otpremnine za pokretanje sopstvenog posla.
✔ Korišćenje programa prekvalifikacije – Neke države nude programe prekvalifikacije za radnike pogođene zatvaranjem firme.
Zaposleni su među najugroženijima u postupku likvidacije ili stečaja firme. Poslodavci su dužni da ih na vreme obaveste i isplate sve zaostale obaveze. Ako firma ide u stečaj, zaposleni imaju mogućnost da naplate deo potraživanja kroz stečajni postupak ili iz državnih fondova, ali isplate nisu uvek zagarantovane.
Pravilno postupanje sa zaposlenima u ovim situacijama smanjuje rizik od tužbi i pravnih problema za poslodavce.
Zatvaranje firme, bilo kroz likvidaciju ili stečaj, složen je proces koji zahteva pažljivo planiranje i precizno sprovođenje svih pravnih i administrativnih koraka. Nažalost, mnogi preduzetnici prave greške koje mogu dovesti do pravnih problema, finansijskih gubitaka ili dugotrajnih komplikacija. U nastavku analiziramo najčešće greške prilikom gašenja firme i dajemo savete kako ih izbjeći.
🔴 Greška: Mnogi vlasnici firmi pokušavaju da zatvore firmu bez prethodnog izmirenja dugova prema dobavljačima, zaposlenima ili državi. Ovo može dovesti do pravnih posledica, uključujući ličnu odgovornost vlasnika za dugove firme.
✅ Kako izbjeći: Pre nego što pokrenete postupak likvidacije, napravite detaljan pregled svih obaveza firme. Isplatite zaostale plate zaposlenima, platite poreze i namirite dugove prema poveriocima kako biste izbegli moguće sudske sporove.
🔴 Greška: Zatvaranje firme ne oslobađa vlasnika od obaveze podnošenja završnih poreskih prijava i plaćanja eventualnog poreskog duga. Neki preduzetnici veruju da će se dug „izbrisati“ zatvaranjem firme, što nije tačno.
✅ Kako izbjeći: Obratite se poreskim savetnicima ili knjigovođama kako biste pravilno podneli završne poreske prijave i platili sve poreze pre nego što firma bude zvanično ugašena.
🔴 Greška: Mnogi preduzetnici ne arhiviraju poslovne dokumente (račune, ugovore, finansijske izveštaje), što može stvoriti probleme ako se kasnije pojave pravne ili poreske provere.
✅ Kako izbjeći: Zakonski je obavezno čuvati poslovnu dokumentaciju određeni broj godina nakon zatvaranja firme (u nekim državama i do 10 godina). Pre likvidacije osigurajte da su svi dokumenti pravilno sačuvani u elektronskom ili štampanom obliku.
🔴 Greška: Neki vlasnici firmi pokušavaju da zatvore firmu bez poštovanja zakonske procedure, što može rezultirati odbijanjem zahteva za likvidaciju ili dodatnim troškovima u stečajnom postupku.
✅ Kako izbjeći: Upoznajte se sa svim koracima likvidacije i stečaja prema važećim zakonima. Angažovanje pravnog savetnika ili stečajnog upravnika može pomoći u izbegavanju proceduralnih grešaka.
🔴 Greška: Neki poslodavci ne obaveštavaju zaposlene o zatvaranju firme na vreme ili ne isplaćuju zaostale zarade i otpremnine, što može dovesti do tužbi.
✅ Kako izbjeći: Na vreme obavestite zaposlene o prestanku rada firme i obezbedite isplate svih zakonskih obaveza kako biste izbegli pravne posledice.
🔴 Greška: Zatvaranje firme bez prethodnog obaveštavanja poslovnih partnera i klijenata može narušiti profesionalni ugled i stvoriti nepotrebne komplikacije.
✅ Kako izbjeći: Obavestite sve relevantne strane (dobavljače, klijente, banke) o zatvaranju firme i, ako je moguće, izmirite sve obaveze kako biste održali dobar poslovni ugled.
🔴 Greška: Neki vlasnici firmi pokušavaju da prebace dugove na drugo preduzeće ili ih sakriju, što može dovesti do ozbiljnih pravnih posledica, uključujući krivičnu odgovornost.
✅ Kako izbjeći: Budite transparentni u postupku zatvaranja firme i poštujte zakonske obaveze prema poveriocima i zaposlenima.
🔴 Greška: Vlasnici često odlažu zatvaranje firme i nastavljaju da posluju iako znaju da firma nije održiva, što može povećati dugove i otežati postupak likvidacije.
✅ Kako izbjeći: Ako firma više nije profitabilna i dugovi rastu, bolje je pravovremeno pokrenuti postupak likvidacije ili stečaja kako biste izbegli dodatne finansijske probleme.
🔴 Greška: Mnogi preduzetnici pokušavaju da zatvore firmu bez poznavanja tačnih zakonskih procedura, što može dovesti do odbijanja zahteva ili dodatnih troškova.
✅ Kako izbjeći: Angažujte pravnog savetnika ili stručnjaka za likvidaciju koji će vam pomoći da ispravno sprovedete zatvaranje firme u skladu sa zakonima.
🔴 Greška: Vlasnici firmi često misle da će svi dugovi nestati zatvaranjem firme, ne shvatajući da u nekim slučajevima mogu biti lično odgovorni za obaveze firme.
✅ Kako izbjeći: Pre nego što pokrenete proces zatvaranja, konsultujte pravnog stručnjaka kako biste saznali da li postoje slučajevi u kojima možete snositi ličnu odgovornost.
Gašenje firme je složen proces koji zahteva pažljivo planiranje i precizno sprovođenje svih pravnih i finansijskih obaveza. Najčešće greške – od neizmirenih dugova i poreskih obaveza do nepravilno sprovedene likvidacije – mogu imati ozbiljne posledice. Pravovremeno informisanje, angažovanje stručnjaka i poštovanje zakonskih procedura mogu pomoći preduzetnicima da izbegnu probleme i zatvore firmu na pravilan način.