Блог

Sve što treba da znate o gašenju, likvidaciji i stečaju firme u Crnoj Gori

1. Kako i kada zatvoriti firmu u Crnoj Gori? Ključne informacije za vlasnike

Zatvaranje firme u Crnoj Gori može biti kompleksan i izazovan proces, ali uz pravilno razumijevanje pravnih procedura i odgovarajuću pripremu, možete ga sprovesti efikasno i bez nepotrebnih komplikacija. Bilo da je razlog prestanak poslovanja, finansijske teškoće ili strateška odluka, važno je znati kada i kako započeti postupak zatvaranja firme.

Razlozi za zatvaranje firme

Postoje različiti razlozi zbog kojih vlasnici firmi odlučuju da zatvore svoj biznis. Neki od najčešćih uključuju:

  • Finansijski problemi– Nemogućnost pokrivanja troškova i dugovanja može dovesti do potrebe za stečajem ili likvidacijom.
  • Promjena poslovne strategije– Vlasnici često odlučuju da zatvore firmu kako bi pokrenuli novi projekat ili se fokusirali na druge poslovne prilike.
  • Regulatorne i pravne prepreke– Problemi sa zakonodavstvom, promjene u regulativama ili nepoštovanje obaveza prema državi mogu dovesti do prinudne likvidacije.
  • Nedostatak tržišne potražnje– Ako proizvod ili usluga firme više nije konkurentna, može biti mudro zatvoriti firmu prije nego što se akumuliraju veći gubici.
  • Sukobi među osnivačima– Neslaganja među suvlasnicima često rezultiraju odlukom o gašenju firme ili prestrukturiranju.

Prvi koraci ka zatvaranju firme

Kada se donese odluka o zatvaranju firme, važno je pravilno sprovesti postupak kako biste izbjegli pravne posljedice i nepotrebne troškove. Evo ključnih koraka:

  1. Analizirajte finansijsko stanje firme– Pregled dugovanja, potraživanja, imovine i obaveza pomoći će vam da odredite najbolji način zatvaranja firme.
  2. Odaberite odgovarajući postupak– U zavisnosti od situacije, zatvaranje firme može se sprovesti kroz dobrovoljnu likvidaciju, stečaj ili prinudnu likvidaciju.
  3. Konsultujte se sa pravnim i finansijskim stručnjacima– Advokat ili računovođa mogu vam pomoći da razumijete zakonske obaveze i optimalan način gašenja firme.
  4. Pripremite neophodnu dokumentaciju– Ovaj korak uključuje finansijske izvještaje, poreske prijave, ugovore sa klijentima i dobavljačima, kao i internu dokumentaciju firme.
  5. Obavijestite relevantne institucije– Završni korak uključuje zvanično podnošenje zahtjeva za zatvaranje firme nadležnim organima, kao što su Centralni registar privrednih subjekata (CRPS) i Poreska uprava.

Kada je najbolje zatvoriti firmu?

Vrijeme zatvaranja firme može imati veliki uticaj na poslovanje i finansijske posljedice za vlasnike. Idealno je planirati zatvaranje u periodima kada možete:

  • Minimizirati poreske obaveze– Pravilno tempirano zatvaranje firme može pomoći u smanjenju poreskog opterećenja.
  • Izmiriti dugove– Ako postoji mogućnost vraćanja dugova prije zatvaranja, to može značajno olakšati proces.
  • Osigurati nesmetan prelazak na novi poslovni model– Ako planirate pokretanje novog posla, zatvaranje firme u pravom trenutku može spriječiti pravne i finansijske komplikacije.

Ovo su osnovne informacije koje vlasnicima firmi mogu pomoći u donošenju odluke o zatvaranju firme. U narednom odeljku detaljno ćemo razmotriti dobrovoljnu likvidaciju, njen proces i ključne korake za uspješno sprovođenje.

2. Dobrovoljna likvidacija firme u Crnoj Gori – koraci i procedura

Dobrovoljna likvidacija je jedan od najčešćih načina zatvaranja firme u Crnoj Gori. Ovaj postupak se primenjuje kada vlasnici firme donesu odluku da prekinu poslovanje, podmire sve obaveze i raspodele preostalu imovinu. U ovom odeljku objasnićemo detaljno kako funkcioniše proces dobrovoljne likvidacije, koji su ključni koraci i na šta treba obratiti pažnju kako bi likvidacija bila uspešna i bez pravnih problema.

Šta je dobrovoljna likvidacija i kada se primenjuje?

Dobrovoljna likvidacija je proces u kojem osnivači firme sami odlučuju da prestanu sa poslovanjem i zakonski zatvore kompaniju. Postupak se primenjuje u sledećim situacijama:

  • Firma više nije finansijski isplativa, ali nema nagomilanih dugova.
  • Vlasnici žele da se povuku iz poslovanja i nemaju plan da prodaju firmu ili prenesu vlasništvo.
  • Strateška odluka o zatvaranju firme zbog promene poslovnih planova.

Važno je napomenuti da firma ne sme imati dugovanja prema Poreskoj upravi, zaposlenima, dobavljačima ili drugim poveriocima da bi mogla da uđe u dobrovoljnu likvidaciju. Ako firma ima dugove, prvo ih mora izmiriti ili razmotriti druge opcije zatvaranja, poput stečaja.

Koraci u procesu dobrovoljne likvidacije

Proces dobrovoljne likvidacije firme u Crnoj Gori sprovodi se kroz niz zakonski definisanih koraka:

1. Donošenje odluke o likvidaciji

Vlasnici firme moraju doneti zvaničnu odluku o likvidaciji. Ako firma ima više osnivača, odluka se donosi na skupštini članova ili akcionara, uz evidentiranje u zapisniku. Odluka o likvidaciji mora biti potpisana i overena.

2. Imenovanje likvidatora

Po zakonu, firma mora imenovati likvidatora koji će upravljati procesom zatvaranja firme. Likvidator može biti vlasnik firme, pravni zastupnik ili treće lice sa iskustvom u likvidacionim postupcima. Njegova glavna uloga je:

  • Podmirenje svih dugovanja firme.
  • Naplata potraživanja.
  • Prodaja ili raspodela preostale imovine.
  • Zatvaranje poslovnih obaveza firme.

3. Podnošenje zahteva za likvidaciju Centralnom registru privrednih subjekata (CRPS)

Likvidacioni postupak zvanično počinje podnošenjem zahteva CRPS-u. Uz zahtev se prilaže:

  • Odluka o likvidaciji.
  • Podaci o imenovanom likvidatoru.
  • Dokaz o izmirenim poreskim obavezama.

CRPS objavljuje odluku o likvidaciji u službenim registrima, omogućavajući poveriocima da podnesu eventualne zahteve za naplatu potraživanja.

4. Obaveštavanje poverilaca i zaposlenih

Likvidator je dužan da obavesti sve poverioce o početku likvidacije i omogući im da podnesu svoje zahteve za naplatu. Takođe, zaposlenima se uručuju otkazi i isplaćuju se sve zaostale zarade i doprinosi.

5. Podmirenje dugova i prodaja imovine

Sve finansijske obaveze firme moraju biti izmirene pre nego što se likvidacija završi. Ako firma poseduje imovinu (nekretnine, vozila, opremu), likvidator je može prodati i koristiti sredstva za isplatu dugova.

6. Završetak postupka i brisanje firme iz registra

Nakon podmirenja svih obaveza, likvidator podnosi završni izveštaj i zahtev za brisanje firme iz registra. CRPS donosi rešenje o brisanju i firma prestaje da postoji kao pravno lice.

Koliko traje dobrovoljna likvidacija?

Trajanje postupka zavisi od više faktora, ali u proseku traje od 3 do 12 meseci. Najveći deo vremena odlazi na:

  • Obradu zahteva u CRPS-u.
  • Rok za poverioce da podnesu zahteve (minimum 60 dana).
  • Prodaju imovine i podmirenje obaveza.

Ukoliko nema dugova i firma nema značajnu imovinu, likvidacija može biti završena u kraćem roku.

Troškovi dobrovoljne likvidacije

Troškovi variraju u zavisnosti od kompleksnosti firme, ali uključuju:

  • Administrativne takse za CRPS.
  • Troškove advokata i računovođe (ako su angažovani).
  • Troškove objavljivanja likvidacije u službenim registrima.

Prosečno, ukupni troškovi se kreću od 300 do 1.000 evra, ali mogu biti i veći ako je postupak komplikovaniji.

Zaključak

Dobrovoljna likvidacija je najbolja opcija za vlasnike koji žele da zatvore firmu bez dugova i pravnih komplikacija. Važno je pratiti sve zakonske procedure i obezbediti da su poverioci i zaposleni isplaćeni.

U sledećem odeljku obrađujemo stečaj firme – kako funkcioniše, kada se primenjuje i koje su njegove posledice.

3. Stečaj firme u Crnoj Gori – uzroci, postupak i posledice

Stečaj firme je pravni postupak koji se pokreće kada kompanija više nije u mogućnosti da izmiruje svoje finansijske obaveze. U ovom odeljku detaljno ćemo objasniti kada dolazi do stečaja, kako se sprovodi stečajni postupak u Crnoj Gori i koje su njegove posledice po firmu, vlasnike, poverioce i zaposlene.

Šta je stečaj i kada se pokreće?

Stečaj je sudski proces kojim se reguliše prestanak poslovanja firme koja je postala nesolventna. Nesolventnost znači da firma:

  • Nema dovoljno sredstava da redovno izmiruje dugove prema poveriocima.
  • Ima dugove koji su duže od 45 danadospeli za plaćanje.
  • Nema mogućnost nastavka poslovanja zbog dugotrajnih finansijskih problema.

Stečajni postupak može biti dobrovoljan (kada vlasnici sami pokrenu stečaj) ili

prisilni (kada ga pokrenu poverioci, Poreska uprava ili druge institucije).

Ko može pokrenuti stečajni postupak?

Stečaj firme u Crnoj Gori može pokrenuti:

  1. Vlasnik firme– kada shvati da ne može dalje poslovati.
  2. Poverioci– ako firma ne izmiruje dugove duže od 45 dana.
  3. Poreska uprava– ako firma ne plaća poreze i doprinose.
  4. Sud– u posebnim slučajevima kada je firma nesolventna i ne ispunjava obaveze.

Koraci u stečajnom postupku

1. Podnošenje predloga za otvaranje stečaja

Stečaj se pokreće podnošenjem predloga nadležnom Privrednom sudu. Uz predlog se prilažu:

  • Dokazi o dugovanjima firme.
  • Finasijski izveštaji koji pokazuju nesolventnost.
  • Spisak poverilaca i obaveza.

2. Imenovanje stečajnog upravnika

Sud imenuje stečajnog upravnika, koji preuzima vođenje firme i odlučuje o njenoj imovini. Njegovi zadaci su:

  • Pregled finansijskog stanja firme.
  • Identifikacija i popis imovine.
  • Komunikacija sa poveriocima.
  • Predlaganje načina rešavanja stečaja (prodaja imovine, restrukturiranje ili likvidacija).

3. Obaveštavanje poverilaca i prijava potraživanja

Poverioci se obaveštavaju o pokretanju stečaja i imaju rok da prijave svoja potraživanja sudu. Rok za prijavu dugova je obično 30 do 60 dana.

4. Prodaja imovine i naplata dugova

Stečajni upravnik procenjuje vrednost imovine firme i organizuje prodaju putem javne licitacije. Prikupljena sredstva se koriste za isplatu dugova poveriocima prema zakonskom redosledu.

5. Zatvaranje stečajnog postupka

Nakon što se imovina firme proda i sredstva raspodele poveriocima, sud donosi odluku o zaključenju stečaja i firma se briše iz registra.

Redosled isplate poverilaca u stečaju

U stečajnom postupku, dugovi se isplaćuju u sledećem redosledu:

  1. Troškovi stečajnog postupka– uključuju naknade za sud, stečajnog upravnika i advokate.
  2. Porezi i doprinosi državi– uključuju neplaćene poreze, PDV i doprinose za zaposlene.
  3. Plate i dugovanja zaposlenima– neisplaćene zarade, otpremnine i druga potraživanja.
  4. Obaveze prema drugim poveriocima– uključuju dugove dobavljačima, bankama i drugim firmama.
  5. Vlasnici firme (osnivači i akcionari)– oni su poslednji na listi i najčešće ne dobijaju ništa ako dugovi prema poveriocima nisu u potpunosti izmireni.

Posledice stečaja

Za firmu

  • Firma se briše iz Centralnog registra privrednih subjekata (CRPS) i prestaje da postoji.
  • Imovina firme se prodaje, a poslovne aktivnosti se trajno prekidaju.

Za vlasnike firme

  • Kod društava sa ograničenom odgovornošću (DOO), vlasnici nisu lično odgovorni za dugove firme.
  • Kod preduzetnika i firmi gde vlasnici garantuju ličnom imovinom, mogu izgubiti i privatnu imovinu.

Za poverioce

  • Poverioci dobijaju isplatu u zavisnosti od dostupnih sredstava.
  • Ako firma nema dovoljno imovine, neki poverioci mogu ostati neisplaćeni.

Za zaposlene

  • Zaposleni gube posao, ali imaju pravo na isplatu neisplaćenih zarada i otpremnine (ako su predviđene ugovorom ili zakonom).
  • Ako nema dovoljno sredstava, radnici mogu tražiti isplatu iz Fonda za isplatu zarada u slučaju stečaja.

Koliko traje stečajni postupak?

Stečaj može trajati od 6 meseci do nekoliko godina, u zavisnosti od:

  • Složenosti dugovanja.
  • Količine imovine firme.
  • Broja poverilaca i sudskih sporova.

Alternativa stečaju – reorganizacija firme

U nekim slučajevima, firma može izbeći stečaj kroz reorganizaciju. Ovo znači da se sa poveriocima dogovara novi plan otplate dugova, uz nastavak poslovanja. Reorganizacija je moguća ako firma ima realne šanse za oporavak.

Zaključak

Stečaj je ozbiljan pravni postupak koji se pokreće kada firma više ne može da izmiruje dugove. Iako donosi teške posledice, može biti jedini način da se zakonski reguliše prestanak poslovanja.

U sledećem odeljku analiziraćemo brisanje firme iz registra – kako se to radi i koje su zakonske posledice ovog postupka.

4. Brisanje firme iz registra – postupak i posledice

Brisanje firme iz registra privrednih subjekata u Crnoj Gori predstavlja konačan pravni akt kojim firma prestaje da postoji. Ovaj postupak može biti rezultat stečaja, likvidacije, dobrovoljnog zatvaranja firme ili drugih pravnih razloga. U ovom odeljku detaljno ćemo objasniti kako se sprovodi postupak brisanja firme iz registra, koji su pravni i finansijski aspekti ovog postupka i kakve posledice nosi za vlasnike, zaposlene i poverioce.

Kada dolazi do brisanja firme iz registra?

Firma se može izbrisati iz Centralnog registra privrednih subjekata (CRPS) u sledećim situacijama:

  1. Dobrovoljna likvidacija– kada vlasnici odluče da ugase firmu jer više ne žele da posluju.
  2. Stečaj– ako je firma nesolventna i sud donese odluku o okončanju stečajnog postupka.
  3. Odluka nadležnog organa– na primer, ako firma ne ispunjava zakonske obaveze ili prekrši zakone.
  4. Automatsko brisanje– ako firma ne dostavlja finansijske izveštaje duže od 3 godine ili ne plaća obaveze prema državi.

Postupak brisanja firme iz registra

Postupak brisanja zavisi od razloga zbog kojeg firma prestaje da postoji.

1. Brisanje firme nakon likvidacije

Likvidacija je postupak u kojem se firma gasi na način koji omogućava isplatu dugova i podmirenje svih obaveza. Ovaj proces sprovodi likvidacioni upravnik, a ključni koraci su:

  • Vlasnici donose odluku o likvidaciji.
  • Imenuje se likvidacioni upravnik koji vodi proces.
  • Poverioci se pozivaju da prijave svoja potraživanja.
  • Imovina firme se prodaje, a dugovi se isplaćuju.
  • Nakon što su obaveze izmirene, firma se briše iz registra.

2. Brisanje firme posle stečaja

Ako firma ne može da izmiruje dugove i prolazi kroz stečaj, postupak se završava prodajom imovine i namirenjem poverilaca. Nakon okončanja stečaja, sud donosi odluku o brisanju firme iz registra.

3. Brisanje firme po službenoj dužnosti

CRPS može doneti odluku o brisanju firme ako:

  • Firma ne dostavlja godišnje finansijske izveštaje duže od tri godine.
  • Firma ne obavlja nikakve poslovne aktivnosti u dužem periodu.
  • Firma ne izmiruje obaveze prema državi (npr. poreze, doprinose).

U ovom slučaju, nadležni organi pokreću postupak brisanja i firma se automatski briše iz registra.

Koje su posledice brisanja firme?

Brisanje firme iz registra ima značajne pravne i finansijske posledice.

1. Posledice za vlasnike firme

  • Ako je firma bila društvo sa ograničenom odgovornošću (DOO), vlasnici ne snose ličnu odgovornost za dugove firme.
  • Ako je vlasnik bio preduzetnik, odgovara svojom ličnom imovinom i posle gašenja firme.
  • Ako su postojali dugovi firme koji nisu izmireni pre brisanja, poverioci mogu pokrenuti postupke protiv vlasnika ili sudskih zastupnika firme.

2. Posledice za zaposlene

  • Radnici ostaju bez posla, ali imaju pravo na isplatu neisplaćenih zarada i otpremnina.
  • Ako firma nema sredstava za isplatu plata, zaposleni mogu ostvariti prava iz Fonda za isplatu zarada u slučaju stečaja.

3. Posledice za poverioce

  • Poverioci mogu izgubiti pravo na naplatu ako firma nema imovinu iz koje bi se dug mogao izmiriti.
  • Mogu pokrenuti sudske postupke protiv vlasnika, ako postoje pravni osnovi za to (npr. ako je vlasnik zloupotrebio položaj i oštetio poverioce).

Da li je moguće obnoviti firmu nakon brisanja?

U određenim situacijama, firma koja je izbrisana može se ponovo aktivirati. To je moguće ako se dokaže da je brisanje bilo nezakonito ili ako se vlasnici dogovore o nastavku poslovanja pre nego što se firma konačno ugasi. Međutim, ovaj postupak je složen i zahteva sudsku odluku.

Zaključak

Brisanje firme iz registra je konačan pravni akt kojim firma prestaje da postoji. Postupak može biti rezultat stečaja, likvidacije ili odluke nadležnih organa. Nakon brisanja firme, vlasnici više nemaju obaveze prema poslovnim aktivnostima firme, ali mogu biti odgovorni za preostale dugove u određenim slučajevima. Poverioci i zaposleni mogu trpeti finansijske posledice, pa je važno da se postupak zatvaranja firme obavi na zakonom propisan način.

5. Pravne posledice i odgovornost vlasnika firme

Gašenje firme, bilo kroz likvidaciju, stečaj ili službeno brisanje iz registra, ne znači nužno da vlasnici i zastupnici firme prestaju da imaju bilo kakve obaveze. Naprotiv, pravne posledice brisanja firme mogu se protezati na vlasnike, direktore i druge odgovorne osobe, zavisno od načina na koji je firma poslovala i kako su bile izmirene njene obaveze. U ovom odeljku ćemo detaljno objasniti pravnu odgovornost vlasnika firme nakon njenog gašenja, kao i mogućnosti zaštite od potencijalnih pravnih posledica.

Odgovornost vlasnika u zavisnosti od pravne forme firme

Preduzetnik (samostalni preduzetnik, SZR, STR, PR, itd.)

  1. Preduzetnik odgovara svojom celokupnom imovinom, uključujući ličnu imovinu.
  2. Ako firma ima dugove u trenutku gašenja, poverioci mogu podneti tužbu protiv preduzetnika i zahtevati naplatu iz njegove privatne imovine (npr. nekretnine, automobili, ušteđevina).
  3. Ova odgovornost ne prestajeni nakon gašenja firme.

 

Društvo sa ograničenom odgovornošću (DOO)

  1. Vlasnici (članovi društva) odgovaraju samo do visine svog uloženog kapitala.
  2. Ako firma ima dugove, odgovornost članova društva prestaje, osim ako se dokaže da su zloupotrebili pravni status firme (tzv. proboj pravne ličnosti).
  3. Izuzetak: Ako je vlasnik DOO-a davao lične garancije za kredite ili dugove firme, poverioci mogu zahtevati naplatu iz njegove lične imovine.

Akcionarsko društvo (AD)

  1. Akcionari odgovaraju samo do visine svojih akcija.
  2. Direktori i izvršni menadžeri mogu snositi odgovornost za nezakonito poslovanje.

Mogućnost odgovornosti uprave firme (direktora, zastupnika, izvršnih organa)

Pored vlasnika firme, određeni pravni subjekti mogu biti odgovorni i nakon gašenja firme, u zavisnosti od njihove uloge u poslovanju:

  • Direktori i zastupnici– mogu odgovarati ako se dokaže da su donosili odluke koje su dovele do štete poveriocima ili da su namerno izbegavali obaveze firme.
  • Likvidatori i stečajni upravnici– ako se dokaže da nisu pravilno upravljali postupkom gašenja firme, mogu biti tuženi od strane poverilaca ili drugih zainteresovanih strana.
  • Računovođe i finansijski savetnici– ako su učestvovali u prikrivanju dugova, falsifikovanju finansijskih izveštaja ili omogućavanju nelegalnih transakcija, mogu snositi pravnu odgovornost.

Dugovi firme nakon gašenja – da li mogu pasti na vlasnike?

Ukoliko firma nije izmirila sve svoje obaveze pre nego što je zvanično ugašena, postoji nekoliko mogućnosti kako poverioci mogu potraživati dugove:

  1. Ako je firma bila preduzetnik– vlasnik lično odgovara i poverioci mogu zahtevati isplatu iz njegove lične imovine.
  2. Ako je firma bila DOO– vlasnici ne snose odgovornost, osim ako su:
    • Davali lične garancije za kredite ili obaveze firme.
    • Zloupotrebili pravni status firme (npr. prebacivali imovinu firme na privatna lica pre gašenja).
  3. Ako je firma izbrisana po službenoj dužnosti– dugovi ne nestaju automatski, već mogu biti predmet sudskih postupaka protiv vlasnika ili zastupnika firme.

Kako se vlasnici mogu zaštititi od odgovornosti?

Da bi izbegli moguće pravne posledice nakon gašenja firme, vlasnici mogu preduzeti sledeće mere:

Ispravno sprovesti postupak likvidacije – obezbediti da svi poverioci budu obavešteni i da se dugovi izmire pre podnošenja zahteva za brisanje firme iz registra.
Ne mešati ličnu i poslovnu imovinu – vlasnici DOO-a ne bi smeli koristiti poslovne račune za lične transakcije kako bi izbegli „proboj pravne ličnosti“.
Voditi urednu poslovnu dokumentaciju – računovodstveni izveštaji, finansijske transakcije i ugovori treba da budu uredno evidentirani kako bi se izbegli sudski sporovi.
Zatvoriti sve račune i ugovore pre gašenja firme – kako bi se izbegla mogućnost da poverioci kasnije potražuju isplate.
Konsultovati pravne i finansijske stručnjake – da bi se osiguralo da su svi koraci pravilno sprovedeni.

Zaključak

Iako gašenje firme znači kraj njenog postojanja u pravnom smislu, odgovornost vlasnika i uprave ne prestaje automatski. Preduzetnici mogu odgovarati celokupnom svojom imovinom, dok vlasnici DOO-a mogu biti odgovorni u specifičnim slučajevima. Da bi se izbegli pravni problemi, ključno je pravilno sprovesti proces likvidacije i obezbediti da su sve obaveze firme uredno izmirene.

6. Alternativne opcije: Prodaja firme umesto gašenja

Kada vlasnik firme donese odluku da prestane sa poslovanjem, gašenje firme nije jedina opcija. Umesto brisanja firme iz registra, moguće je razmotriti prodaju firme, što može biti isplativija i brža alternativa. Prodaja firme omogućava vlasniku da unovči svoje poslovanje, izbegne dugotrajan proces likvidacije i potencijalno sačuva vrednost koju je firma izgradila tokom vremena.

U ovom odeljku ćemo objasniti prednosti prodaje firme u odnosu na njeno gašenje, pravni okvir prodaje firme u Crnoj Gori, korake koje je potrebno preduzeti i potencijalne izazove koji mogu nastati u tom procesu.

Prednosti prodaje firme u odnosu na gašenje

Finansijska dobit – Umesto da zatvorite firmu i eventualno snosite troškove likvidacije, možete firmu prodati i ostvariti prihod.
Brža procedura – Gašenje firme kroz likvidaciju može trajati mesecima, dok se prodaja firme može završiti u kraćem roku ako postoji zainteresovani kupac.
Prenos poslovanja na drugog vlasnika – Ako firma ima stabilne prihode, zaposlene i klijente, novi vlasnik može nastaviti poslovanje bez prekida.
Izbegavanje likvidacionih obaveza – Ako firma ima dugove, prodajom firme odgovornost prelazi na novog vlasnika, pod uslovom da se kupoprodajni ugovor pravilno sastavi.

Ko može biti zainteresovan za kupovinu firme?

Kupci firme mogu biti:

  • Preduzetnici i investitorikoji žele već osnovano poslovanje bez potrebe da prolaze kroz proces registracije nove firme.
  • Konkuretni biznisikoji žele proširiti svoje poslovanje.
  • Zaposleni ili partneri u firmikoji žele da preuzmu firmu i nastave sa radom.
  • Strani investitorikoji žele da uđu na crnogorsko tržište bez pokretanja firme od nule.

Pravni okvir prodaje firme u Crnoj Gori

Prodaja udela u društvu sa ograničenom odgovornošću (DOO)

  • Ako firma posluje kao DOO, vlasnik može prodati svoj udeo drugoj osobi ili firmi.
  • Kupac postaje novi vlasnik, ali firma nastavlja da postoji pod istim imenom i sa istim poslovnim obavezama.
  • Potrebno je zaključiti ugovor o prenosu udelai registrovati promene kod Centralnog registra privrednih subjekata (CRPS).

Prodaja celokupne imovine firme

  • Ovaj način podrazumeva prodaju poslovnog prostora, opreme, robnih zaliha i drugih sredstava firme, dok pravno lice može ostati aktivno ili biti ugašeno.
  • Potrebno je sprovesti procenu vrednosti imovine i zaključiti ugovor o kupoprodaji.

Koraci u procesu prodaje firme

  1. Priprema firme za prodaju
  • Provera stanja poslovanja – revizija finansijskih izveštaja, dugovanja i ugovora.
  • Identifikacija vrednosti firme – utvrđivanje realne tržišne vrednosti uz pomoć računovođe ili finansijskog savetnika.
  • Sređivanje dokumentacije – priprema svih pravnih i finansijskih dokumenata potrebnih za transakciju.
  1. Pronalaženje kupca
  • Možete angažovati posrednika (advokata, konsultanta ili agenciju za prodaju firmi) ili oglasiti firmu na poslovnim platformama.
  • Pregovaranje sa potencijalnim kupcima o uslovima prodaje.
  1. Sklapanje ugovora
  • Ugovor o prenosu udela ili kupoprodaji firme mora sadržavati:
    • Podatke o prodavcu i kupcu.
    • Vrednost transakcije i način isplate.
    • Eventualne obaveze kupca (npr. preuzimanje dugova firme).
  • Ugovor mora biti overen kod notara i registrovan u CRPS-u.

4. Prenos vlasništva i završetak procesa

Nakon overavanja ugovora, novi vlasnik se upisuje u registar i preuzima upravljanje firmom.

Potencijalni izazovi pri prodaji firme

Poverenje kupaca – Novi vlasnik može biti skeptičan u vezi sa dugovima firme, što može otežati prodaju.
Procena vrednosti firme – Razlika između očekivanja prodavca i kupca može otežati postizanje dogovora.
Regulatorne prepreke – Ako firma ima licence ili posebne dozvole, kupac će morati da ispuni uslove za njihovo preuzimanje.

Zaključak

Prodaja firme može biti odlična alternativa u odnosu na njeno gašenje, jer omogućava vlasniku da ostvari finansijsku korist i izbegne dugotrajan proces likvidacije. Međutim, neophodno je pravilno pripremiti firmu za prodaju, pronaći odgovarajućeg kupca i osigurati pravno siguran prenos vlasništva.

7. Zaključak: Koju opciju izabrati?

Odluka o tome da li ćete zatvoriti firmu ili razmotriti neku alternativu zavisi od specifičnih okolnosti vašeg poslovanja, finansijske situacije i budućih planova. Svaka od opcija – likvidacija, stečaj ili prodaja firme – ima svoje prednosti i nedostatke, pa je važno pažljivo proceniti koja je najbolja za vas.

Kada je likvidacija najbolja opcija?

Likvidacija firme je idealno rešenje ako firma nema dugove i želite da formalno završite poslovanje bez komplikacija. Ovaj proces je relativno jednostavan, ali zahteva vreme i administrativne korake.

✅ Firma nema dugove i poslovanje nije aktivno.
✅ Želite uredno zatvoriti firmu bez pravnih posledica.
✅ Nema interesa ili mogućnosti za prodaju firme.

Kada je stečaj najbolje rešenje?

Ako firma nije u mogućnosti da izmiruje svoje obaveze, stečajni postupak može biti jedina opcija. Ovaj postupak omogućava raspodelu imovine poveriocima i formalno zatvaranje firme, ali traje duže i može biti složen.

✅ Firma ima dugove koje ne može da plati.
✅ Nema mogućnosti za restrukturiranje poslovanja.
✅ Potrebno je pravno regulisati zatvaranje firme zbog insolventnosti.

Kada je prodaja firme najbolja opcija?

Ako firma ima vrednu imovinu, stabilne prihode ili postoje zainteresovani kupci, prodaja firme može biti isplativija od zatvaranja. Ovim putem možete dobiti finansijsku naknadu i izbeći dugotrajan proces likvidacije.

✅ Firma ima pozitivno poslovanje ili vrednu imovinu.
✅ Postoje zainteresovani kupci.
✅ Želite unovčiti svoje poslovanje umesto da ga ugasite.

Saveti za donošenje odluke

Ako niste sigurni koju opciju da izaberete, razmislite o sledećim pitanjima:
❓ Da li firma ima dugove?
❓ Da li postoji interes kupaca za preuzimanje firme?
❓ Koliko brzo želite da završite proces?
❓ Da li želite da ostvarite finansijsku korist umesto zatvaranja firme?

Konsultacija sa pravnim ili finansijskim savetnikom može vam pomoći da donesete najbolju odluku u skladu sa važećim zakonima u Crnoj Gori.

Finalna preporuka

Bez obzira na to koju opciju izaberete, važno je da proces sprovedete u skladu sa zakonom i uz stručnu pomoć. Planiranje unapred i pravilno izvršavanje svih procedura može vam uštedeti vreme, novac i potencijalne pravne probleme.

7. Kako podmiriti dugove i zaštititi imovinu firme pre zatvaranja?

Kada se firma suoči sa zatvaranjem, ključno je pravilno upravljati finansijskim obavezama kako bi se izbegli pravni problemi i zaštitila preostala imovina. Bez obzira na to da li se odlučite za likvidaciju ili stečaj, podmirenje dugova prema poveriocima, zaposlenima i državi predstavlja jedan od najvažnijih koraka u ovom procesu.

1. Pregled dugovanja i obaveza firme

Prvi korak u procesu zatvaranja firme je sveobuhvatna analiza svih dugovanja i obaveza. Preporučuje se da sastavite detaljan izveštaj koji uključuje:

  • Dugove prema dobavljačima(neplaćeni računi za robu ili usluge)
  • Obaveze prema zaposlenima(neisplaćene zarade, doprinosi i otpremnine)
  • Poreske obaveze(neplaćeni porezi i doprinosi prema državi)
  • Kredite i zajmove(dugovi prema bankama i finansijskim institucijama)
  • Zakupnine i komunalne troškove(ako firma posluje u iznajmljenom prostoru)

Ova analiza omogućava vam da jasno vidite ukupan finansijski status firme i odredite redosled isplate dugova.

2. Pregovaranje sa poveriocima o reprogramu duga

Ako firma nema dovoljno sredstava za isplatu svih obaveza odmah, može se pokušati sa reprogramiranjem dugova. Pregovori sa poveriocima mogu dovesti do povoljnijih uslova, kao što su:

  • Produženje roka otplate– dogovor o plaćanju duga na rate umesto jedne isplate.
  • Smanjenje iznosa duga– u nekim slučajevima poverioci su spremni da oproste deo duga kako bi dobili makar deo svojih potraživanja.
  • Zamena duga imovinom– ako firma poseduje imovinu, može je koristiti za izmirenje duga putem sporazuma sa poveriocima.

Pregovori sa poveriocima mogu biti ključni za izbegavanje sudskih sporova i dodatnih troškova.

3. Prava zaposlenih i isplata zaostalih zarada

Zaposleni su među prioritetnim poveriocima, te je neophodno pravilno isplatiti sve zaostale zarade i obaveze pre zatvaranja firme. U zavisnosti od finansijske situacije firme, opcije uključuju:

✅ Isplatu svih zaostalih plata i naknada pre pokretanja postupka zatvaranja.
✅ Dogovor sa zaposlenima o odloženoj isplati (ako postoji mogućnost naknadne naplate potraživanja firme).
✅ Podnošenje zahteva za pomoć iz Fonda za isplatu zarada u slučaju stečaja, ako zakon predviđa ovu mogućnost.

Pravovremena komunikacija sa zaposlenima je važna kako bi se izbegli konflikti i potencijalne tužbe.

4. Poreske obaveze i dugovi prema državi

Pre zatvaranja firme potrebno je regulisati sve poreske obaveze, uključujući:

  • PDV (ako je firma u sistemu PDV-a)
  • Porez na dobit
  • Porez i doprinosi na zarade zaposlenih
  • Lokalne takse i naknade

Nadležna poreska uprava može izdati potvrdu o izmirenim obavezama, što je neophodno za likvidaciju firme. Ako firma ne može da isplati dugove prema državi, može se razmotriti mogućnost reprograma ili stečaja.

5. Zaštita imovine firme i njena raspodela

Ako firma poseduje imovinu (nekretnine, vozila, opremu, robu na zalihama), potrebno je jasno definisati način njenog raspolaganja:

  • Prodaja imovine– može se koristiti za izmirenje dugova.
  • Prenos na osnivače– ako nema dugovanja, imovina može biti podeljena među vlasnicima firme.
  • Zaplena od strane poverilaca– ako firma ne može da plati dugove, imovina može biti zaplenjena putem sudskog postupka.

Ukoliko se firma zatvara putem stečaja, stečajni upravnik upravlja procesom prodaje imovine i raspodele sredstava poveriocima.

Zaključak

Podmirenje dugova i zaštita imovine pre zatvaranja firme zahteva detaljno planiranje i poštovanje zakonskih procedura. Pravilno upravljanje ovim procesom omogućava vlasnicima da izbegnu pravne posledice i zatvore firmu na zakonit način.

Ako imate neizmirene obaveze, preporučuje se da angažujete pravnog ili finansijskog savetnika kako biste pronašli najbolje rešenje za zatvaranje firme uz minimalne gubitke.

8. Šta se dešava sa zaposlenima kada firma ide u likvidaciju ili stečaj?

Kada firma ulazi u postupak likvidacije ili stečaja, jedna od najvažnijih i najosetljivijih tema je sudbina zaposlenih. Prava radnika, način isplate zaostalih plata i otpremnina, kao i procedure raskida ugovora o radu, zavise od toga da li se firma zatvara kroz dobrovoljnu likvidaciju ili prisilni stečaj.

1. Razlika između likvidacije i stečaja u vezi sa zaposlenima

🔹 Likvidacija – Postupak zatvaranja firme koji iniciraju vlasnici i koji se sprovodi kada firma nema dugove ili ih može izmiriti iz sopstvenih sredstava. Zaposleni se otpuštaju uz isplatu svih dugovanja.

🔹 Stečaj – Postupak koji se pokreće kada firma nije u stanju da izmiruje obaveze. Odluku donosi sud, a stečajni upravnik preuzima upravljanje firmom. Zaposleni mogu dobiti deo zaostalih zarada iz stečajne mase ili državnog fonda, ako zakon to predviđa.

2. Otkaz ugovora o radu u likvidaciji firme

Ukoliko se firma zatvara kroz likvidaciju, postupak prestanka radnog odnosa zaposlenih odvija se na sledeći način:

Obaveštavanje zaposlenih – Radnici moraju biti pisanim putem obavešteni o planiranom zatvaranju firme i otkazu ugovora o radu. Zakonski rok za obaveštenje zavisi od lokalnih propisa i dužine zaposlenja radnika.

Otpuštanje radnika – Svi ugovori o radu se raskidaju. Poslodavac je dužan da ispoštuje zakonski otkazni rok (npr. 30 dana, ako nije drugačije ugovoreno).

Isplata zaostalih zarada i otpremnina – Pre zatvaranja firme, svi dugovi prema zaposlenima moraju biti isplaćeni, uključujući plate, neiskorišćene godišnje odmore i otpremnine ako su predviđene zakonom ili ugovorom.

Ako firma nema dovoljno sredstava da isplati dugovanja, vlasnici ili direktori firme mogu odgovarati za neisplaćene zarade.

3. Prava zaposlenih u slučaju stečaja

Kada firma ulazi u stečaj, sud imenuje stečajnog upravnika koji odlučuje o daljoj sudbini zaposlenih. Radnici mogu ostati bez posla odmah ili nastaviti da rade do okončanja postupka, u zavisnosti od toga da li firma nastavlja sa ograničenim poslovanjem.

🔹 Otpremnine i zaostale zarade – Ako firma nema novca, zaposlenima se isplaćuje deo ili ceo dug iz stečajne mase (novac dobijen prodajom imovine firme).
🔹 Prijava potraživanja – Zaposleni imaju pravo da podnesu zahtev za isplatu neisplaćenih zarada stečajnom upravniku ili nadležnom sudu.
🔹 Državni fondovi za zaštitu radnika – U nekim zemljama postoji fond iz kojeg se isplaćuju minimalne zarade radnicima firmi u stečaju.

 

4. Redosled isplate zaposlenih u stečaju

U stečajnom postupku, dugovi firme se isplaćuju po prioritetu:

1️⃣ Tročlani troškovi stečaja (sudski troškovi, naknada stečajnom upravniku)
2️⃣ Zaostale plate zaposlenih
3️⃣ Porezi i doprinosi državi
4️⃣ Dugovi prema bankama i poveriocima

To znači da su radnici među prvima koji dobijaju isplate, ali ako stečajna masa nije dovoljna, možda neće dobiti puni iznos svojih potraživanja.

5. Mogućnosti za zaposlenike nakon likvidacije ili stečaja

Zatvaranje firme znači da zaposleni moraju da traže novi posao. Evo nekoliko opcija koje su im dostupne:

Prijava na biro za zapošljavanje – Radnici mogu ostvariti pravo na naknadu za nezaposlene.
Pokretanje sopstvenog biznisa – Neki otpušteni radnici koriste otpremnine za pokretanje sopstvenog posla.
Korišćenje programa prekvalifikacije – Neke države nude programe prekvalifikacije za radnike pogođene zatvaranjem firme.

Zaključak

Zaposleni su među najugroženijima u postupku likvidacije ili stečaja firme. Poslodavci su dužni da ih na vreme obaveste i isplate sve zaostale obaveze. Ako firma ide u stečaj, zaposleni imaju mogućnost da naplate deo potraživanja kroz stečajni postupak ili iz državnih fondova, ali isplate nisu uvek zagarantovane.

Pravilno postupanje sa zaposlenima u ovim situacijama smanjuje rizik od tužbi i pravnih problema za poslodavce.

9. Najčešće greške prilikom gašenja firme i kako ih izbjeći

Zatvaranje firme, bilo kroz likvidaciju ili stečaj, složen je proces koji zahteva pažljivo planiranje i precizno sprovođenje svih pravnih i administrativnih koraka. Nažalost, mnogi preduzetnici prave greške koje mogu dovesti do pravnih problema, finansijskih gubitaka ili dugotrajnih komplikacija. U nastavku analiziramo najčešće greške prilikom gašenja firme i dajemo savete kako ih izbjeći.

1. Neizmirivanje dugova pre likvidacije

🔴 Greška: Mnogi vlasnici firmi pokušavaju da zatvore firmu bez prethodnog izmirenja dugova prema dobavljačima, zaposlenima ili državi. Ovo može dovesti do pravnih posledica, uključujući ličnu odgovornost vlasnika za dugove firme.

Kako izbjeći: Pre nego što pokrenete postupak likvidacije, napravite detaljan pregled svih obaveza firme. Isplatite zaostale plate zaposlenima, platite poreze i namirite dugove prema poveriocima kako biste izbegli moguće sudske sporove.

2. Ignorisanje poreskih obaveza

🔴 Greška: Zatvaranje firme ne oslobađa vlasnika od obaveze podnošenja završnih poreskih prijava i plaćanja eventualnog poreskog duga. Neki preduzetnici veruju da će se dug „izbrisati“ zatvaranjem firme, što nije tačno.

Kako izbjeći: Obratite se poreskim savetnicima ili knjigovođama kako biste pravilno podneli završne poreske prijave i platili sve poreze pre nego što firma bude zvanično ugašena.

3. Nedostatak formalne dokumentacije

🔴 Greška: Mnogi preduzetnici ne arhiviraju poslovne dokumente (račune, ugovore, finansijske izveštaje), što može stvoriti probleme ako se kasnije pojave pravne ili poreske provere.

Kako izbjeći: Zakonski je obavezno čuvati poslovnu dokumentaciju određeni broj godina nakon zatvaranja firme (u nekim državama i do 10 godina). Pre likvidacije osigurajte da su svi dokumenti pravilno sačuvani u elektronskom ili štampanom obliku.

4. Pogrešno sprovedena likvidacija ili stečaj

🔴 Greška: Neki vlasnici firmi pokušavaju da zatvore firmu bez poštovanja zakonske procedure, što može rezultirati odbijanjem zahteva za likvidaciju ili dodatnim troškovima u stečajnom postupku.

Kako izbjeći: Upoznajte se sa svim koracima likvidacije i stečaja prema važećim zakonima. Angažovanje pravnog savetnika ili stečajnog upravnika može pomoći u izbegavanju proceduralnih grešaka.

5. Nepoštovanje prava zaposlenih

🔴 Greška: Neki poslodavci ne obaveštavaju zaposlene o zatvaranju firme na vreme ili ne isplaćuju zaostale zarade i otpremnine, što može dovesti do tužbi.

Kako izbjeći: Na vreme obavestite zaposlene o prestanku rada firme i obezbedite isplate svih zakonskih obaveza kako biste izbegli pravne posledice.

6. Zanemarivanje obaveza prema partnerima i klijentima

🔴 Greška: Zatvaranje firme bez prethodnog obaveštavanja poslovnih partnera i klijenata može narušiti profesionalni ugled i stvoriti nepotrebne komplikacije.

Kako izbjeći: Obavestite sve relevantne strane (dobavljače, klijente, banke) o zatvaranju firme i, ako je moguće, izmirite sve obaveze kako biste održali dobar poslovni ugled.

7. Pokušaj prikrivanja ili prebacivanja dugova

🔴 Greška: Neki vlasnici firmi pokušavaju da prebace dugove na drugo preduzeće ili ih sakriju, što može dovesti do ozbiljnih pravnih posledica, uključujući krivičnu odgovornost.

Kako izbjeći: Budite transparentni u postupku zatvaranja firme i poštujte zakonske obaveze prema poveriocima i zaposlenima.

8. Kašnjenje u podnošenju zahteva za likvidaciju

🔴 Greška: Vlasnici često odlažu zatvaranje firme i nastavljaju da posluju iako znaju da firma nije održiva, što može povećati dugove i otežati postupak likvidacije.

Kako izbjeći: Ako firma više nije profitabilna i dugovi rastu, bolje je pravovremeno pokrenuti postupak likvidacije ili stečaja kako biste izbegli dodatne finansijske probleme.

9. Nedovoljno razumevanje zakonske procedure

🔴 Greška: Mnogi preduzetnici pokušavaju da zatvore firmu bez poznavanja tačnih zakonskih procedura, što može dovesti do odbijanja zahteva ili dodatnih troškova.

Kako izbjeći: Angažujte pravnog savetnika ili stručnjaka za likvidaciju koji će vam pomoći da ispravno sprovedete zatvaranje firme u skladu sa zakonima.

10. Ignorisanje lične odgovornosti vlasnika

🔴 Greška: Vlasnici firmi često misle da će svi dugovi nestati zatvaranjem firme, ne shvatajući da u nekim slučajevima mogu biti lično odgovorni za obaveze firme.

Kako izbjeći: Pre nego što pokrenete proces zatvaranja, konsultujte pravnog stručnjaka kako biste saznali da li postoje slučajevi u kojima možete snositi ličnu odgovornost.

Zaključak

Gašenje firme je složen proces koji zahteva pažljivo planiranje i precizno sprovođenje svih pravnih i finansijskih obaveza. Najčešće greške – od neizmirenih dugova i poreskih obaveza do nepravilno sprovedene likvidacije – mogu imati ozbiljne posledice. Pravovremeno informisanje, angažovanje stručnjaka i poštovanje zakonskih procedura mogu pomoći preduzetnicima da izbegnu probleme i zatvore firmu na pravilan način.